Nye casino sideral forte sastav o svetom. Ekspert udtalelse om casino!

Hvar je bas mjesto, gdje su se ova prikazanja najprije i najdulje njegovala, pa nije ni cudo, sto ih sva nazivljemo hvarskima, jer se od onih, sto nam jos pre- ostadose, za neke moze stalno kazati, a nekoja po svoj prilici nastadose na Hvaru.

Porijetlom je s Hvara i Prikazanje slavnoga uskrsnutja Isukrstova, jer angjeo veli u prologu: Za ona prikazanja, sto ih neki nazivlju Marulicevim, t. Panu- cija i Od nevoljnoga dne i od suda ognjenoga, moglo bi se tvrditi, sudeci opet po jeziku i po rukopisu, gdje su nadjena, da su spljetska, no to nijesu dokazi tvrdi, jer nam Muka gospodina nasega dokazuje, kako su prikazanja prelazila iz jednoga mjesta u drugo, pa se na torn putu i mijenjala.

Muka je bila bas zgodna za te promjene, jer nije bila vezana za pojedine crkve, nego se je svagdje o Uskrsu prika- zivala. U akademijskom izdanju ovog prikazanja tiskano je sve, kako je u rukopisu, no neke biljeske na rubu kao: Bas se je s toga zadnji dio toga prika- zanja, koji se govorio po svoj prilici Nye casino sideral forte sastav o svetom bijelu subotu, sacuvao u tri redakcije, koje su sve tri poznate pod svojim imenom, t. Snimanje t i 1 a Isusova, Misterij velelip islavan od Isusa, kako jes kriza sneti Sni- manje kriza t i j e 1 a Isusova.

Misterij se pozivlje da- pace na Muku te kaze: Snimanje kriza tijela Isusova samo je rasireni i okiceni Misterij v e 1 e lip, tako da eto imamo istu dramu u trojakom ruhu, od kojih, kako je koje kasnije, tako je i kicenije te umjetnije.

Ovo je sirenje i kicenje dosta znamenito, da se potanje s njim pozabavimo. U Snimanju nakon prvog angjela dolazi ih sesnaest, a sedamnaesta Veronika. Kicenje se opaza i inace, ali osobito onda, kad Josip i Xikodem skidaju tijelo Isusovo sa kriza. U Muci tada govori samo Josip i to kratko ; u M i s t e r i j u besjede oba, i to prateci pojedine kretnje napose, Prikazivaci.

Sastavljac S n i m a n j a nije bio ni tim zadovoljan, vec spominje glavu, bradu, usta, lisca, nos, oci, usi, desnu ruku, prsi, lijevu ruku, noge, i kako se kojega uda doticu Osib i Nikodem, tako govore za to odredjene rijeci. U Muci nema pjevanja, u Misteriju se spominje dva puta neko recitanje, u Snimanju spominje se i nacin pjevanja: Sve ovo pokazuje, da se je i ukus u gornjo-dalmatinskim gradovima razvijao.

Ljudi nijesu vise bili zadovoljni nacinom, kako su im oci i djedovi prikazivali muku Gospodnju, vec su zahtijevali i od prikazivaca vjestinu u igranju i od pisca vje- stinu u sastavljanju. Tko su bili prikazivaci, ne znamo, ali i ako nemamo potvrde, bas zato mislim, da je lako ugonenuti. U Dubrovniku je nekim bratovstinama bilo u statutu odredjeno, da imadu preko poklada uciniti svaka svoju maskaratu.

U gor- njoj Dalmaciji bit ce po svoj prilici bila zadaca bratovstina, da prikazuju prikazanja, a to je jos prilicnije istini, sto je to bilo i u Italiji.

Iz pocetka im je po svoj prilici ta duznost bila laka. Barem u Muci, koju smatram najstarijim prikazanjem, nema govora o kakvim spravama. Kako je to sve bilo onda prosto, dokazuju nam i podaci o maskarama, sto su zabiljezeni.

Sve te krijeposti, koje krijepe Isusa u Getse- manskom vrtu, idu, a ne lete, pa se sve da pomisliti, da se je dogadjalo na kakvoj ravnici, valja da pred crkvom, ili bas u crkvi. Te jednostavnosti nema vec u Prikazanju kako 16 Pozomice. Isus oslobodi svete oce iz limb a, gdje je trebalo, da pozornica bude podijeljena u cetiri dijela: U ovom je prikazanju i vjestina savrsenija, i ako jos uvijek naivna, kao sto i u ostalim komadima.

Tako govore lica i iz zatvorenih mjesta, a ne uvijek na pozornici, kako u Muci; Isukrst se dva puta povlaci u raj, a vragovi imadu da buce u paklu. Kad vragovi bace Gestasa, zloga lupeza, u pakao, docekuju ga vatrom, a da gledaoci i nosom i usima ocute muke paklene, uzizu sumpor, a bijedni Gestas jauce. Jos je vise zahtijevalo od prikazivaca Mladinicevo N a- vijestenje priciste divice Marije.

Tu su po svoj prilici bila napravljena lazila na tri sprata: Kako je pak golubica dosla na glavu Gospinu, tesko je odgonetati. Za ostala prikazanja, koja nam prikazuju zivot svetaca, te su poteskoce bile manje, i ako nalazimo i tu vragova, koji zavadjaju mucenike, i angjele, koji ih sokole. Ova je drama zbilja najrealnija od svih te se drzi sasvim pripovijedanja sv. Sama svetost onoga, sto se je prikazivalo, nije dala piscu, da pusti slobodu svojoj masti, a kakove li su to pjesme, gdje invencije nema?

Je li vrelo, iz kojega je pisac crpao, bilo poeticnije i slobodnije, i drama ima vise poleta, zapletaja i dramaticnosti, a kad toga nema u vrelu, nema ga ni u drami. S toga sasvim dobro veli Pavic: Ja bih samo nadodao, da je nemaju ni talijanska, ni inih naroda, jer je to bas narav crkvenih prika- zanja.

Buduci u takovu svrhu sastavljeno nije pjesniku ni trebalo birati visokih misli i odabrani pjesnicki slog: Ali se ne smije zaboraviti, da je u Italiji bilo prikazanja crkvenih, odredjenih doista za velikaske dvorove, no da ih je veci dio sluzio opet za zabavu puku i da ovakova prikazanja nijesu bolja od nasih. Ni o jeziku, kojim su pisana talijanska prika- zanja, nijesu svi iste misli, jer jedni hvale n. Belcarija, a drugi ga kude.

Tako je i kod nas: Xe smijemo ipak zaboraviti, da sa ovim prikazanjima pocinje nasa knjizevnost, pa kako Talijanci rado spominju presasnike svojih klasika, sje- timo se i mi sa zahvalnoscu ovih Maanedens nye casino tilbudsavis kiwi na polju nase knjizevnosti, koji u materinskom jeziku skladahu pjesme, a za duhovni boljitak svojih gradjana.

I nehotice smo dosli do pitanja, jesu li nasa prikazanja originalna, ili su preradbe i prijevodi talijanskih drama. Spojiti cu odgovor na ovo pitanje s kazivanjem sadrzaja pojedinih drama, gdje sadrzaj nije uzet iz sv. Nadodati mi je, da su istrazivanja o vrelima nasih skazanja stoprva u zacetku, pa treba tu jos rada, da se uzmogne reci sto stalno. Muka Spasitelja nasega sacinjena je po sv. Na M u k u se veze — i to sam vec spomenuo — M i s t e r i j vele lip i slavan od Isusa, kako je s kriza, snet, za tim ugrob postavljen, te Skazanje snimenja s kriza tila Isusova.

Izvor se ovim pri- kazanjima nije dosad nasao u talijanskoj knjizevnosti. U povjesti talijanske drame spominju se latinske drame sa slicnim naslovom. Svakako hrvatskim piscima nije ne- dostajalo tudjih uzora, ali u kojoj su svezi s Mukom, ne znamo. Skazanje od Osiba sina Jakova patri- j a r k e bit ce preradjeno po talijanskoj Rappresenta- Teoloska prikazanja. Nadodati je, da je bilo i drugih drama istoga sadrzaja, koje dodjose u Italiju iz Fran- cuske, pa je moguce Mladinic upotrebio i koju takovu rapre- sentaciju.

Prikazanjima od usastja na nebesa slavne divice Marije i Kako Isus oslobodi sv. Za ovo se prikazanje mislilo, da je Marulicevo. Bernarda od duse o s u- jene prijevod je slicne talijanske rapresentacije iz XV. I za ovo je Kukuljevic mislio, da je Marulicevo. Pripovijeda se u njoj, kako je sv. Bernard vidio moleci mrtvo tijelo, gdje ga dusa kara, a ono se brani i tuzi dusu. Tada dusa vapijase Isusa i majku njegovu i svetoga Ivana Krstitelja, a ovi se zbilja obratise molbom Isukrstu, no bez uspjeha.

Kako se vidi, ova rapresentacija u sebi je vidjenje vizijaobuceno u dramatsko ruho, a vidjenja su u ono doba po Danteu, Petrarki i njihovim sljedbenicima bas usla u modu. Panucija, kako moli Bog a, da mu ocituje komu bise takmen na zemlji najjednostavnije je od svih prikazanja. Nasavsi ga, pita ga, kako zive, a svirac mu isprica, kako je spasao koludricu iz ruku svojih drugova, a dao zeni novca, da otkupi muza, koji bijase u tamnici, sto ne plati poreza.

Na to ga Panucij pozva, da udje u red, a svirac to i cini iz zelje, da Bogu sluzi. Ovo je prikazanje, kaze Kukuljevic, Marulicevo, a neki 20 Teoloska prikazanja. A treba pripoznati, da sva tri imadu nesto za- jednicko, a to je, sto ne rade Casino dansk o muci, ni o zivotu koga sveca, vec se bave apstraktnim teoloskim pitanjima. Podrob- nija ce istrazivanja odrediti, je li bas sve troje Marulicevo, ili nije.

Xegdje u Spljetu bit ce svakako nastalo, jer nas tamo vodi i jezik i mjesto Trogirgdje se rukopis nasao. Tkogod bio pisac sv. Panucija, izvorno inu djelo nije, jer je izradjeno, dapace prevedeno iz talijanskoga. Ima li takih inacica i ovdje, to bi bio prilican dokaz, da su djela Maruliceva. Jednu paralelu, navedenu vec od Kukuljevica, iznijet en, prvo, da se citalac sam uvjeri, koliko su ovisna nasa prikazanja o talijanskim, a zatim zato, sto mi se cini sv. Jesu Christo, mi Signore e padre, Per me non furon fatte mai tal cose.

Costui vivendo in fra le gente ladre Senz' aver libri sacri o sante chiose, Ha fatto opere degne e si leggiadre E forse ancor ne son molte nascose. Perche dell' umilta porta 1' amanto Chiamasi ladro, ed io mi tengo santo. Beatrice, Faustina i Simpli- cija bratje. Valja da je Gazarovic radio po Legenda a u r e a, ili kojoj preradbi njezinoj.

Drama je razlicna od drugih, sto sv. Stjepan, zastitnik Hvara, a ne angjeo, govori prolog, te izmedju ostaloga veli: Faustin i Ciprijan prekrse zapovijed Cesarevu proti krsca- nima, te im bi na Batistelevu tuzbu odsjecena glava, kad ne htjese zabaciti krscanstvo. Beatrice, njihova sestra, i sama krscanka, bijase nasljednica njihova ogromna imanja, sto po- takne Lukrecija, da je tuzi, jer ce on dobiti njezino blago.

Beatrice bi zadavljena, a kad Lukrecij, novi kucegazda, priredi gozbu svojim prijateljima, cu se glas: Lukreciju, Nye casino sideral forte sastav o svetom i nju ruke okrvari ; uze blago ti divice; za to Isus nju osveti rad blaga ju ti zadavi djavlu ces biti prokleti.

Ovi zlocinac, stec meju prokletimi, bozanstvena ne htec, ni opcec svetimi dila je ucinil izvrsne ljubavi jos ina brz imil, ner listo ka pravi; jer se ponizuje umiljenstvo nose, a ne uzvisuje, hvalu niku prose. Zato nitkor ne sud', toj ovoj govore Misal otajnu, cud sam Bog znati more. Ako je prem soldat, tezak, al artizan, ter da pas nosi zlat, i ohol da je zvan, a nutra more bit inak, ner vanka jest, i bude u nj zivit, ca ga ce u raj dovest. U svaki ijudski red najdu t' se kreposti, ne bude t' u svih zled, tog dili milosti.

Prevadjac tumaci ono, sto je u originalu, a onomu: Oboje odgovara nazorima i postupanju Marulicevu. I zbilja ga djavoli odnijese, a na to mu se roditelji i prijatelji pokrstise. Xe moze se poreci Gazarovicu, da nije zgodne stvari izabrao za svoju dramu, jer pripovijest ima u sebi dosta tra- gicnosti.

Ali nije znao poredati radnje. Prva dva cina pokazuju sudbinu Simplicijevu i Faustinovu; treci, kako Lucija i Bea- trice pokapaju mrtvo tijelo svete brace ; cetvrti smrt Beatri- cinu, a peti smrt Lukrecijevu.

Mijesajuci dva dogodjaja, sve- zana, istina, vanjskim vezama, to jest rodbinstvom mucenika, ali bez uzrocne veze, hoce da strpa ujedno, sto bi bilo dosta za dvije drame. Inace treba istaknuti, da Gazarovic ne trpi na pozornici nista, sto bi omelo svetost i dostojanstvo igre, a to se opaza i u njegovu drugom skazanju, kojemu je naslov: Ona je kci kralja od Ingiltere, te se bjese zavjeto- vala Nye casino sideral forte sastav o svetom no kad je zaprosi kralj ugarski po svom bratu, ne htjede odbiti molbe svojih roditelja, pa pristane.

Vojno joj kasnije ode u svetu zemlju, a ostavi nju, da vlada kralj evstvom. Tu prigodu htjede uhvatiti kralj ev brat, da je zavede na preljupstvo, a kad ne uspije, tuzi je kralju, da je ucinila preljupstvo. U pustinji ukaze joj se blazena Gospa, pa dva angjela, koji je dovedu brodaru, a kad Guljelma, kojoj angjeo bijase dao prsten, da plati bro- darinu, njegovu bratu povrati ocinji vid, brodar je namjesti u dumanjskom samostanu za vrataricu.

Tu ona izlijeci slijepca. U to se ogubavi kralj ev brat. Ljekari se nude, da ce ga iz- lijeciti za skupi dinar, no kralj ih odbi i ode Guljelmi, kojoj se glas bijase prosuo kao vrsnoj ljekarici. Guljelma trazi, da nemocnik otkrije svoje grijehe, a tad ga izlijeci i oda se kralju. Kralj dobivsi oprostenje odijeli se od svijeta i ode u pustinju sa Guljelmom, da tamo zivi. Ovo je prikazanje najljepse od svih, sve da bi se i njemu moglo kojesta prigovoriti. U prvom je cinu zarucenje i vjen- canje Guljelmino, pa se scena tri puta mijenja, jer se cin do- gadja prvo u Ugarskoj, pa u Engleskoj, i opet u Ugarskoj.

Prikazanja iz zivota svetaca. Valjan Nye casino sideral forte sastav o svetom drama- ticar po svoj prilici izostavio sve ono, sto je u prvom cinu, a uveo nas in medias res. Ali ne smijemo umotvora starijih pje- snika mjeriti danasnjim mjerilom, a treba pripoznati, da se je sastavljac i po izboru fabule i po izradjenju odvojio od ostalih pjesnika te vrste.

Steta, da te hvale ne idu Gazarovica, jer je on samo preveo, a djelo je sastavila — mozda je s toga njeznije od ostalih — talijanska pjesnarka Antonija Pulci. Od Gazarovica imamo i trece prikazanje: Zivot i muka sv. Ciprijana i Justine, kojega djela nema sada u talijanskoj knjizevnosti, ali je mozda negda bilo.

Sudim to po zadnjim stihovima prikazanja, gdje se veli: Po svcj je prilici u Pjacenci i niklo ovo prikazanje, a Gaza- rovic se onim rijecima ispricava, da je uzeo fabulu sveca, ko- jega na Hvaru mozebiti znahu samo od cuvenja.

Justina potjera Hmucku znamenjem kriza. Ni Smetlisnjak ne bijase bolje srece, a tad okusa srecu i Zabulon, koji se preobrazi u djevicu, da uzmogne doci do Justine. To mu uspije, ali kad napastuje Justinu govoreci, da u sv. Sada stade Zabulon jariti svjetinu, da ce pomor doci na grad, ne uda li se Justina. Medjutim i Arkadij pokusa dobiti Justinino srce, te preobrazen u kosica poletje na Justinin prozor: Cuk, cuk, Juste, duso moja, mene, molira, hod' viditi, u raeni je ljubav tvoja, na me se htij ti smiliti.

Justina izidje na prozor, a Arkadij se pretvori opet u co- vjeka. Arkadij je moli, da mu se smili, no Justina ga prekinu, 24 Pnkazanja iz zivota svetaca. U to prijeti puk Justini, da ce je ubiti, ne uda li se, a Zabulon bojeci se Ciprijana preobrazi drugog djavla u Justinu, pa mu ga povede, da bude zadovoljan. Na nesrecu Ciprijan spomene Justinu, a djavo — Justina — pobjeze.

Ciprijan ojadjen uze kitaru. Justino, srce moje Rec', kako cu ja ziviti ni u meni, vece koje prez srdasca ovd' na sviti? Povrat' mi ga ti, Justina! Kad se Justina ne odazva njegovoj zelji, vidje Ciprijan, da ga je Zabulon prevario, kad mu dovede vraga — Justinu. Zabulon na to prizna, da je znamenje kriza vece nego vrazja krepost. Ciprijan se pokrsti i posta biskupom, kad stari biskup umre.

Namjesnik Cesarev vidjev, da se vas puk iskrstio, dade svezati Ciprijana i Justinu te ih dovede pred sebe. Sto ne htjedose zanijekati Isukrsta, stavise ih u lonac pakla, a ispod njega nalozise vatru. Kad se plamen, mjesto da njih spali, prospe po idolskom sveceniku, dade im namjesnik odsjeci glavu. Navlas sam potanje naveo sadrzaj ovoga komada, da se vidi, kako je lak prijelaz iz ozbiljnosti u komicnost. Jer nije moguce promisliti, da je puk ozbiljno gledao, kako se vrag promjenjuje u djevicu i kako Zabulon oblaci vraga u djevoj- cino ruho.

Ta komicnost dolazi do vrha, kad Arkadij — prizor regbi, da je navlas zato umetnut, jer je Arkadij sporedno lice, koje bi moglo i izostati — velim: Ova i Cipri- janova ljubavna pjesma zasluzuje osobitu pozornost, jer se pod njima po svoj prilici skrivase kakva popijevka od onih, sto su se pjevale onda po nasim gradovima.

Treba u ostalom reci, da sve ove lakrdije nijesu izmisljotina Gazaroviceva ni onoga, cije Prikazanja iz zivota svetaca. Margarite divice razdijeljeno je u dva cina, koji su se govorili u dva dana. Margarita ide u pastirice, te Nye casino siderophores aspergillus treatment in humans tu srete prefekat Olibrij, kad je bio s ve- likom pratnjom u lovu.

Po Kapociju dade je dozvati k sebi nudeci je svacim, ugodi li mu. Ona mu se ocitova krscankom, a na to je on dade zatvoriti u tamnicu, a bogovima. Margaritu, kad ne htje pristati na Olibrijeve ponude, bicevali po dva puta.

Otvara se na to nebo i eto Isukrsta, gdje naredjuje Gabrijelu, da preda mucenici kriz. Ojacana izlazi iz tamnice i vidi, kako k njoj ide drakun, koji se raspuknu na dvoje prije, nego dodje k njoj. Odrvavsi se i na- pastovanju hudobe, koja joj se prikaza u formi satira, a poja- cana hranom, stupa pozvana opet pred prefekta, a kad nehtjede pristati na njegovo hocenje, stavi je golu na muke.

Malko, koji ima da joj odrubi glavu, skanjiva se, ali ga Margarita moli, da ucini brzo. To ganu srca nazocnih, te se sav narod po- krsti. To preplasi prefekta, pa se zatvori u stan. Ova drama zahtijeva mnogo od glumaca, ali u sebi nema bas nikakve vrijednosti, dapace umara citaoca. Svaki put, kad pozivlje Margaritu, prefekat naredjuje sluzi, da zove barabanta, a sluga odgovara, Unibet casino ingyenes jatekok fekete ozvegy 1 szinu hoce.

Tad se kaze, sto je sluga rekao barabantu, a sto je ovaj odgovorio. Kad barabanat pristupi, javlja se prefektu, a prefekt mu daje nalog, da dovede suznju. Barabant odgovara, da hoce, te izrece poruku Margariti, a Mar- garita se izjavi spravna. Koliko se je moglo samo u tim: Pa Nye casino sideral forte sastav o svetom i nije te razvucenosti, samo to, sto se vidi, da se mucenica na pozor- nici bicuje gola i da joj sijeku glavu, moralo bi gledaoca na- puniti uzasom.

Istina je, nasi su zivci drukciji, nego su bili 26 Prikazanja iz zivota svetaca. Ima i komicnih prizora, n. Nas je prevodilac pokazao veoma los ukus, kad je bas ovo izabrao, da prevede. Ivana Krstitelja porojenje i smrt ili istok i zapad sv. Ovo je ono prikazanje, gdje je pisac izrazi-o svoju pokornost mletackoj re- publici stavljajuc u usta angjelu, kad se rastaje od puka, ove rijeci: Boze u tvoj viri, u divnoj slobodi vladanja rasiri bnetackoj gospodi, da njihovo ime slove prez umora na kopnu sve vrime i vrh sinja mora!

Vista has MTP built-in svetom sideral sastav o forte Nye casino soon

Sadrzaj je drami izvadjen iz sv. U prvom se cinu prica zacece Ivanovo, Gospin pohod i Isusovo krscenje ; u drugom utamnicenje Ivanovo i kako Ivan salje Isusu Andriju i Josipa, svoje ucenike, pa kako Irudica salje svoju kcer Igrusu, da iste od oca Ivanovu glavu.

U trecem se cinu vracaju Andrija i Josip javljajuci Isusov odgovor. U cetvrtom cinu igra Igrusa pred Irudom, pa za platu trazi i dobi glavu Ivanovu. U petom cinu veseli se Irudica, no doskora prelazi radost u zalost, kad joj jave, kako je Igrusa igrala na Iedu, kako se je led pod njom prolomio te sklopivsi se silom odrubio joj glavu.

Kako se vidi, stogod je pisac nasao u sv. Nekoja su sporedna lica, kao Ko- raljko i Pelinko, dvorani, Zorka, Elizabetina sluskinja, i jos tkogod, stvorovi maste pjesnikove. Sa estetske strane najbolji je peti cin, a osobito smrt Igrusina i tuzenje majcino. Tu se vidi, da je pisac imao pjesnickog poleta, pa se moze dapace Prikazanja iz zwota svetaca. Bas u casu, kad se Irudica ruga usjecenoj glavi Ivanovoj, eto Pelinka, da joj rece kobne rijeci: Tamo, gdino zeleni gaj rasira se po livadi, s koga se slast svaka vadi, rekbi da je zemaljski raj, u raskosnoj jer razbludi reste, cvate i nikada s njega zelen list opada, s kom i ima sfak, ca Zudi.

Posrid njega bistre vode ravne, nego more vece, kadaj vetar njim ne krece, prem da se s gor onde svode, tot Igrusa prima dare sa drugami tance vodec njih i tance sve gospodec pod zvon arpe i citare; tot po sridi i po kraju ucaklila zima bise vode, druge kad zovise, s njom po ledu da igraju.

Tad nje druge, koje skupi, kada na led nastupise ter ga skripat ocutise, svaka od njih nazad stupi, a tva hcerca sminji stece, ces' ju neka ja tiskati, da po ledu gre igrati, neka smrti ne utece. Tko zna, je li ovo prikazanje prevedeno s talijanskoga? Ima u talijanskoj knjizi igara pod istim naslovom, ali u kojoj su svezi s nasim, nije dosad rijeseno.

I sa literarno-historijske strane znatno je ovo prikazanje, jer nekoja mjesta zanose na Cubranovicevu Jegjupku; n. Spomena me cini mrijeti u dijalogu medju Irudicom Casino spiele kostenlos automaten mekaniker Pelinkom u petom cinu.

Valja da ce Hvaranima biti najvise omililo Prika- zanje sv. Sime Ljubic pripovijeda, da je sam To je dan sv. Roka, a crkva mu je sagradjena najvise darezljivoscu Petra Hektorovica.

Bit ce, da je odatle na- 28 Prikazanja iz zivota svetaca. A to nije bas nemoguce, jer dva ruko- pisa, u kojima se sacuvalo djelo, pokazuju mnogo razlika. Ni- jedno prikazanje do jedine Muke Gospodnje nije nam tako is- kvareno doslo do ruku. Gdje i gdje mozemo kombinacijom uhvatiti smisao, a gdjegod nije niti tako moguce. Napjeve je uspjelo Kuhacu da pokupi, pa Nye casino sideral forte sastav o svetom, da je koncepcija tih popijevaka mnogo slicna onim pjesmama, koje je Hektorovic sam ukajdio.

Vrijedno je spo- menuti, sto su Hvarani pripovijedali Kuhacu. Vidi se po torn, kako je Hektorovica vezala pre- daja usko uz ono prikazanje, pa ga je tesko rastaviti. Mogla bi se ta predaja spojiti s nasim opazanjima o jeziku i o stihu, uzme li se, da prikazanje nije Hektorovicevo. Svakako ovo je jedina crkvena drama, za koju znamo, da je imala svoje napjeve; u drugim se je pjevalo samo u tonu psalma.

Ova tako uobicajena drama po svome ustrojstvu i ljepoti spada ipak medju najlosije, a i najkrvavija je medju svima: Prvoga dana — i ovo je prikazanje u dva dana razdijeljeno — ginu Sisto papa.

Lovrincu predaje Sisto crkveno blago, da ga podijeli medju siromake, pa tako dopade i ovaj tamnice. Mucen, da oda, gdje je sakrio blago, dovede Sisto pred cesara i Valerijana siromake, sto ove jos vise uzesti.

Xadajuci se ipak, da ce se dokopati blaga, guraju ga svaki put u tamnicu, ali to siri jos vise krscanstvo, jer se pokrstise Lucil, Roman, lpolit s obitelji. Svi poginuse od krvnickoga maca, dok ne dodje red Prikazanja iz zivota svetaca. Kirika ga udova sahrani. Prikazanje je imalo i tehnickih poteskoca: I angjela ima dakako.

Izim tipicnih besjednika prologa i epiloga angjeo dolazi, da okrijepi Lovrijenca u muci. Iz ovoga, sto rekosmo, vidi se, koju literarnu vrijednost imadu ova djela. Pjesnickoga duha i poleta nedostaje, sve je prosto kazivano, tako da su slusaoci mogli, kojojgod vrsti pripadali, lako shvatiti. Uzvisenog stila nema ni za lijek, iz- uzmemo li nekoliko redaka u dva, tri komada, sto se je uvuklo regbi i proti volji pisaca. Tehnika je dramatska nikakva, a je li bilo u Zlatnoj legendi traga tragicnosti, pisci nijesu to znali da upotrebe, nego su prelazili u pripovijetke, koje su poticale u slusaocima svaka cuvstva, ali ne ono, sto bi trebalo, a to je milosrdje prama junaku, a ujedno i zadovoljstvo, da je svrsio.

To nije bilo moguce, promisli li se, da crkva — a za crkvu su bila i ispjevana ova prikazanja — ne dopusta smilovanja prama mucenicima, nego ih stavlja kao primjer vjernicima, da ih nasljeduju. Vec to shvacanje crkveno onemogucuje tragic- nost iz zivota sv. To je bilo svukud, samo sto crkvena prikazanja prijedjose malo po malo kod drugih naroda sada u komediju, sada u tragediju, a i ondje, gdje ostase, izgubise po malo vjerski pecat, sto su ga imale s po- cetka.

U gornjoj Dalmaciji naprotiv crkveno je prikazanje zivjelo dugo, dovuklo se i do nasega Nye casino sideral forte sastav o svetom, valja da zato, sto se narodni zivot ne razvi nigda do viseg stepena, Casino spil for sjovt musikgarten classes je puk bio zadovoljan s onim, sto mu se i do sad davalo.

Da je slabo razvijena kultura produljila zivot ovakovoj vrsti poezije, jer narod nije ni osjecao potrebe umjetnijega rada, najbolji je dokaz Dubrovnik. Tu se prikazanja nijesu mogla dugo uzdrzati pored Drzicevih komedija i u obilju inog knji- zevnog rada u narodnom jeziku, koje opazamo u XV.

I u Dalmaciji gornjoj pojavila se bila u isto doba svjetovna pjesma, ali njoj je bilo sudjeno doskora uginuti u hladnom zagrljaju tudjeg gospodstva; u Dubrovniku se naprotiv vile udomile i ostale, jer je zemljiste bilo uzorano, a prilike su im prijale.

Tko je bio taj orac, te je postigao, da s crkvene pjesme koraknemo korak naprijed u kulturnom razvitku. Samo cu prije jos jednom istak- nuti, da i ako se nije nasa svjetovna knjizevnost razvila upravo iz crkovne, jednu bez druge ne mozemo pomisliti. Talijanski preporod darovao je hrvatskomu narodu prve umjetne pjesnike. To je ne- prijeporna zasluga kfijizevnika, koji su toliko vremena radili za dusevni boljitak svoga naroda, a kojim su neharni vijekovi ime zametnuli.

Stacij i Juvenal uzori novo- latinskim pjesnicima.

Scratch Games are many forte o casino svetom Nye sastav sideral

Ideja o crkvenom jedinstvu cijeloga zapada pod papinim vodstvom, a o drzavnom jedinstvu pod vodstvom carevim bijase postala nekakvo Noli me t an- ger e, pa kako su ljudi robovali tomu nacelu, robovalo No deposit casino bonus codes for 2018 adopt i znanje i umijece, koje se od osoba ne dade odijeliti.

Sto vise, borba papinstva sa carstvom o nacelo Grgurovo, da se svje- tovna vlast mora pokoriti duhovnoj, u kojoj su borbi napokon rimski pape pobjedili, stisla je te okove jos jace, tako da se je sve usredotocilo u teologiji, preko koje nije istrazivalac smio koraknuti, a latinski je jezik bio opcenito sredstvo opcenja i nauke.

Bas u to doba slavila je ta opcenita ideja svoje slavlje. No u toj prijevlasti opcenitosti nad posebnosti, kad je taj uni- verzalizam jednim mahom htio da zbrise sa lica zemlje narode i osobe te sve ucini jedno, bas je u toj prijevlasti, kazem, bila i klica reakcije, koja je doskora nenadanom snagom bukla, te u tren promijenila svijetom.

Zemlja, gdje se najprvo poceo pokazivati taj pokret, pi- toma je Italija, ali uzroci su mu i izvan nje, a poglavito ih je traziti u onom antagonizmu, koji je od vajkada postojao medju francuskim kraljevima i rimskim carevima. Ovi potonji nijesu htjeli pripoznavati prvim, da su im ravni, pa su se francuski vladari, sada pozvani, a sada opet nepozvani, rado uplitali u talijanske poslove. To je slabilo moc carstva u Italiji, a kad Francuzima uspije nagovoriti papu, da prijedje u Avignon, nasta u crkvi raskol, koji oslabi i papinsku vlast.

Italija se tako barem za neko doba oslobodi i cara i pape, a tu slobodu upo- trebise talijanske drzavice, da ojacaju i stanu na svoje noge. Vec taj Royal casino aarhus kommune job uzdrma vjerom u univerzalnost, kako su je carevi i pape propovijedali, a vidno dokaza Talijanima, kako se o sebi bolje zive.

Vrijenje u talijanskim gradovima opaza se, istina, vec u XL vijeku. Trgovci i obrtnici, obogativsi se trgovinom i obrtom, nijesu htjeli biti nicije sluge, te se digose protiv biskupa, grad- skih upravitelja, a kako je za doba borbe izmedju papa i careva bio u svakom gradu po jedan biskup carski, a jedan papinski, 32 Talijanski se gradovi dizu, — Pobuna u Rimu g.

Malo potrajalo te se slozili i kapetani — biskupski namjesnici — i valvazori — kapetanovi casnici — ujedno, i oteli se sasvim gospodstvu biskupa, proglasili svoj grad slobodnim, a biskup, htio, ili ne htio, morao je na to pristati. To se dogodi i u samom Rimu, gdje gradjani god. Zabadava je papa govorio, da je sv. Petar izabrao Rim za svoju stolicu. Novi bi mu Rimljani odgovarali, da su prava rimske republike starija od papinskih, a u tome ih je jos vise ucvrscivao poznati Arnold iz Brescije, koji je otvoreno propovijedao, da svecenicima ne treba svje- tovnoga gospodstva.

Tomu uceniku poznatoga filozofa Abelarda bio je ideal stara rimska slava i zivot prvih krscana, a kako su mu propovijedi bile vatrene, nije im mogao odoljeti ni sam sv. Bernard, koji, kad vidje trud uzaludan, pisa papi Eugenu III. Istina, vremena, kada je crkveno prokletstvo djelovalo, ne bijahu jos prosla, pa papi uspije i ovoga puta docepati se Rima tim putem. No sjeme je bilo posijano, a niknut ce, netom budu vremena vedrija. Ali kad smrt Fri- drikova god. A Italiju je kako nijednu Nye casino sideral forte sastav o svetom zemlju sjecalo kojesta tih starih slavnih vremena.

Razvaline nekadasnjih gradjevina dozivahu u pamet i one, koji su ih sagradili, pa nije cudo, sto se za rana naslo ljudi, koji su i to htjeli znati, pa poceli po Zanos za starinom. No trazeci nasli su i nesto drugo, cemu se nijesu nadali, nasli su bogatu knjizevnost, koja je po svojoj ljepoti natkrilila sve, sto im je Nye casino sideral forte sastav o svetom po sv.

Jedino staro je lijepo, kazivahu knji- zevnici XIV. To je naravno bilo na stetu i samoj latinstini, jer stari latinski jezik nije mogao imati u sebi sve, sto je bilo potrebno za izrazivanje misli jednoga pisca iz XIII. Tako se podigne i talijanski jezik, jer je u torn bio pred latinskim, sto je imao rijeci za pojmove svojih vremena, a ujedno je mogao upiti u sebe sve one ljepote i Casino tilbudsavis aldi ad for this week latinskoga govora, kad pocese talijanski pisati ljudi, odgojeni na vrutku staroklasicke prosvjete.

Budi to u ostalom mimogred receno, da se vidi, kako je preporod, premda na oko protivnik narodnog jezika, bio njegov najbolji pomocnik. Nas zanima ovdje vise preokret misli, koji nasta u povodu proucavanja latinske knjizevnosti. Obzorje po- nosnih potomaka staroga Rima, — kako se sami nazivahu, — sirase se s dana na dan.

Krizarske vojne i zivahna trgovina bijahu upoznale Italiju s istokom i ostalim zemljama ondasnjeg svijeta; suvremena se povjest bijase davno uvjerila, da je misao o crkvenom i drzavnom jedinstvu samo sanja, stetna razvitku naroda ; knjiznice im otvorene pokazivahu, sto su negda bili ; rusevine starih gradjevina utvrdjivahu im iz ranaukus za lijepim; Plinij i ostali pisci rimski upoznavahu ih sa znanostima, kako Grtice iz hrvatske knjizevnosti III.

Do tada su je poznavali samo posredno — n. Aristotela — po latin- skom prijevodu iz arapskoga: Sve to jos uzjaca vise struju, koja je u Italiji bila vec uhvatila korijena, sve to skupa dade svijetu onu pojavu, sto je nazivljemo talijanskom renesancom, rinascimentom, t.

Kad bi htjeli taj preporod oznaciti u malo rijeci, najbolje bi bilo kazati, da je to pobjeda individualizma nad univerza- lizmom, pojedinacne misli nad opcenito priznavanom. No nije nasa zadaca, da, pa bilo to samo u glavnim potezima, oslikamo glavne junake preporoda po strukama. Nama je jedino do toga, da bar nekako razjasnimo talijanski huma- nizam, i to poglavito onoliko, koliko je djelovao na Dubrov- cane, vezuci se dakle samo na one osobe, koje pripadaju po- sredno i dubrovackoj knjizevnosti; a kako se je dubrovacka knjizevno'st pojavila tekar s vrhom petnaestog vijeka, trebalo bi bas odatle poceti.

No ne smijemo baciti s uma, da, i ako se je pojavila dosta kasno, hrek joj je star, ca tamo iz XIII. Dante, Petrarca, Boccaccio poznati su vecini svijeta kao pjesnici.

I zbilja njihovo ime sjaje s neumrlih njihovih djela. Ali za nas kao ljude. Poezija se davno kanila smjera, stono Da7ite, Petrarca, Boccacio. I bas eto odmah poslije njih citavog roja ljudi, gdje nicu kao gljive po kisi, svi zado- jeni istom idejom, istom mislju, idejom o velicini starinske prosvjete, a mislju, da tu prosvjetu treba s nova uskrisiti, po- vadjajuci se za starinom, a zabacujuc novo. Najstariji od ove trojice, Dante Alighieri Boccacio je u torn trium- viratu ne samo po vremenu zadnji, nego i po znacaju slabiji, ali je po svojoj sjajnoj darovitosti i svestranoj uljudjenosti vri- jedan, da se onoj dvojici pridruzi.

Sluzeci sada jednomu, a sada drugomu gradu, ili vladaocu, nijesu oni nikad pustali s oka zajednicku im domovinu i njezinu slavnu proslost, pa su svoju ljubav podijelili Mr green casino playgrounds near downtown starim i no vim.

No u tomu nijesu bili stalni: Istina, on je prevrnu na tali- janski, ali svako nas pjevanje sjeca klasicne starine, a nada sve Vergilija, kojega i obra Dante za vodica u svom fanta- sticnom putovanju. To svracanje ociju sa lose sadas- njosti u slavnu proslost urodi doskora tim plodom, da je samo u starim klasickim djelima i povadjanju za njima vidjao umjetnost, te se je bas zato nadao slavi od svojih latinskih sastavaka, smatrajuci svoje pjesme u puckom govoru tek zabavicom i odmorom.

Taj ga je zanos doveo i do toga, da zamrzi i sko- lasticku bogosloviju, koja se bila izrodila u kiceno nadmudri- vanje praznim rijecima — dijalektiku bez dubljine misli, velicine 36 Mecenati preporoda.

To mu je stvorilo, istina, velik broj neprijatelja, ali i ucenika, a medju njih se donekle moze ubrojiti i Boccacio, koji je sma- trao svojom duznosti siriti, kako je gdje mogao, shvacanje i zanos za one ideje, koje su se bile, da tako recemo, utje- lovile u prvoj dvojici.

Ako je rad ove trojice pobudio pokret po Italiji, uzdrzale su ga osobite prilike, a poglavito rascjepkanost u politickom zivotu. Historia magistra — povjest uciteljica! Rim uza sve Mecenate i Avguste nije dao ni rodu, ni svijetu ni malen dio onih veleuma, sto ih dade malena Grcka, a to s toga, sto je u vjecnom gradu nedostajalo natjecanja. U Grckoj naprotiv natjecao se je grad s gradom, gradjanin s gradjaninom, a svih je u jedno vezao sveti plam ljubavi prama domaji.

Tako i u Italiji njezina pocjepkanost na knezevine, vojvodine, marke- zate i slobodne republike bila je zbilja na stetu narodu kao poli- tickomu tijelu, ali bas Nye casino sideral forte sastav o svetom toga nasta medju gradovima i knezovima plemenito natjecanje: Na dvorovima ovih malenih velikasa na- djose ucenici knjizevnih trojaka sigurna zaklonista, te su tu mogli slobodno siriti svoje ideje i stvarati nove ucenike, tako da u malo desetaka godina zamnije Italijom jednak poklic, poklic: Vratimo se k staromu!

Svima je prednjacila porodica Medici u Florenci, koju do- vede do slave Cosimo, covjek rijetkih umnih sposobnosti i cvrste volje. Nije bio ni bolji, ni gori od drugih talijanskih tirana, koji se domogose gospodstva novcem i bodezem, no razlikovao se u torn od svojih vrsnjaka, sto je znao opciti s knjizevnicima i pomagati im u radu — ne kao kakav naduti mecenat, vec kao drug, koji se ponosi, sto je naucenjacima par, pa nije cudo, da se skupise oko njega ljudi kao Niccoli, Mannetti, Traver- sal, Marsuppini, Bruni i Poggio.

Od Niccolija potjece donekle mrznja na prostonarodni govor i po rlorentinske humaniste zna- cajna nenaklonost prema Uanteu, Petrarci i Boccaciju, jer su Florenca, Rim. Pobozni Ambrosio Traversari f Leonardo Bruni f Bruni i Poggio Frano glavni su stupovi humanizma u Florenci, oba- dva poznata svijetu ne samo po svojim povjestima, koje odisu zarkom ljubavi prama rodjenomu gradu i u opce prama Italiji, nego i po ostalom radii: Bruni nada sve po svojim poslani- cama, a Poggio po svojim satirama, u kojima se istinski zrcali tadanje stanje i raspolozenje duhova po Italiji.

Za Florencom se povedose drugi gradovi, a u prvom redu Rim, ciji gospodari, rimski pape, ne htjedose zaostati za Co- simom. Koncilom u Florenci Ge- mistom Pletonom i kasnijim kardinalom Bessarionom. U doko- lici, koja mu je ostajala od koncilskih rasprava, tumacio je Fleton Platonovu filozofiju, a Bessarion utemelji u Rimu aka- demiju, koja je bas za tim isla, da siri ugled toga pjesnika filozofa. I u Firenci postojala je takova akademija, te obje skupa mnogo doprinijese poznavanju grcke filozofije, a poglavito Pla- tona, koji je najbolje odgovarao ukusu onoga vremena.

Cla- novi ovih drustava nijesu bili ozbiljni ucenjaci, nego pogla- vito dokoni probiraci, diletanti, te je to clanstvo bila neka vrsta sporta, no Marsiliju Ficiniju i Kristu Landinu ne da se poreci, da su bili pravi filozofi. Ovaj je zadnji i po torn znamenit, sto je prkoseci prijeziru talijanske poezije predavao o Petrarci i napisao komentar Danteu.

Za Nikole bijase Rim slican veliku gradilistu, golemoj radio- nici, a u isti mah bijase to i golema pisarnica; jer kako je papi bilo veselje graditi, tako je podupirao s velikom ljubavi 38 Posljedice proucavanja starine.

Da uveca vati- kansku biblioteku, posla po svijetu putnike, koji ce naci i po- kupiti, gdje je sto bilo vrijedno. Sve je te ljude papa bogato nadarivao, pa su marno i radili i rado dolazili u Rim, gdje je koga po Italiji bilo, koji se tim stvarima zanimao. Te ljude zanemari donekle nasljednik Xikolin Kalisto II. Xije, istina, tih ljudi hranio kao Nikola, te koji su se cemu od njega nadali, otisli bi praznih ruku, no i u torn je bio bolji od svoga nasljednika Pavla II.

Ovaj u pokladama g. U toj su se akademiji clanovi redali po svece- nickom redu, obican se clan zvao svecenik sacerdosa pogla- vica njihov papa pontifex maximus. To je papi mirisalo po poganstvu, pa ih poslje pred sud.

Let se sretno oslobodi, no drugima nije bilo tako, n. Platina odcami godinu dana pod kljucem. To pak ne zaprijeci pokreta, jer je sve bilo zasiceno novim duhom. Pripovijeda se, da je neki kardinal naredio, da mu se kuhacima predaje Aristotelova etika.

Akademija se opet oporavi te je kao i prije slavila svoja slavlja i kitila pjesnike lovor-vijencima. Premucat cu ljude, koji su se sakupljali u Milanu okolo porodice Visconti i Sforza, ne cu spominjati ni jednoga Sa- nazzara, ni jednoga Jovijana Pontana, koje je napuljski dvor uzdrzavao.

Mukom mi je prijeci i preko Lorenca de Medici i njegove druzbe, te sjajnog pontifikata Leonova, ili gostoljubnog dvora ferarskih i urbinskih gospodara, jer ce o tim osobama biti pripadom govora.

Za nas je glavnije upoznati sada, kakovim je plodom urodilo proucavanje starine po Italiju i po citav svijet Humanizam i njegova nacela. Pocnes li Homerom, koji te uci, da nesreca neprijatelja ne cinijos srecu tvoju, ili Eshilom, koji propovijeda slobodu volje i oprostaj, ili Sofoklom, koji pra- vicu postavlja pred zakon n.

Samo se tako razumije jedan Herodotkoji osjeca simpatije prama ponizenomu neprijateljuili jedan Platon, Epikur i drugi filozofi, koji na razne nacine traze srecu. Jer nije korisno — umovahu Grci — ono, sto ti se na prvi mah pricinja korisnim, nego ono, sto se pokaze korisno, kad dobro razgledas stvari. Tvoja je dakle korist, ako stitis pravo, a stiti ga najbolje dobro ure- djena drzava, koja bi po Tukididu imala razviti u covjeka sve dobre strane.

A priroda je u covjeka po sebi dobra, a samo treba odgoja, da to dobro izadje na vidjelo te ne dade, da covjek skrene na zlo. To je teorijska osnova starinskog humaniteta! Po sebi je taj humanitet dakle individualan, jer mu je sreca pojedinca glavno; no u isto je doba i opcenit, univerzalan, jer sreca pojedinca zavisi o skupnosti. Bas to, sto su ti ljudi bili idealiste, nijesu ni oni, pa ni talijanski preporo- dioci imali smisla za praktican zivot ; dapace hoteci biti prak- ticni te provesti nacela humanizma rasirise ovi potonji i proti volji nemoralnost, koja se razvija, kad se pojedinac, krivo shvacajuci slobodu, ne ce da podredi skupnosti.

Rimski je humanizam barem doveo do drzave, u kojoj je gradjanin imao i prava i duznosti, a talijanska renesanca nije ni toga postigla. Ta je ideja nikla iz humanizma, ali je protivna duhu njegovu, jer pravomu humanizmu nije drzava cilj, nego sredstvo, a cilj je sloboda pojedinca, koju Casino tilbudsaviser dagligvarer nettle nisti Machiavellijevo nacelo.

No nije to jedino, u cem su Talijanci krivo razumieli duh humanizma. Uopce se opaza, da se je preporod pokazao poglavito ondje, gdje su mu politicke prilike i crkvena dogma dopustale. Istina, bilo je ljudi kao Savanarola, Pomponazzo, koji se usudise dirnuti i u crkvu, a nijesu rijetki slucaji, da su hu- manisti i u drzave zadirkivali, poglavito pak u drzavne pogla- vare, koji se ne osvrtahu na knjizevnike, no posljedica takove pojave barem za ltaliju nijesu imale.

Ocutjela je naprotiv Italija pokret, koji se bio razvio u pogledu na zenu, te koji dade zemlji jednu Lukreciju Borgiu, ili Viktorinu Colonnu. Tim se zenskinjama kao stitnicama knjizevnika ne moze bas prigovoriti, ali su one opet predstavnice zenske emancipacije, kakvu su pro- povijedali humanisti, a ova je uzdrmala temeljima obitelji i bracnog zivota. No raskalasenost, o kojoj govorimo, nije Nye casino sideral forte sastav o svetom bila pokazala samo u bracnom zivotu; zahvatila je ona i one krugove, kojima V je zadatak siriti moralnost.

Cudnovato je naime stajaliste, koje je svecenstvo, a u prvom redu papinski dvor zauzeo prama pokretu. Humanizam Ciceronov dopustao je uz drzavnu vjeru religiju pojedinca, t.

Ta se slobodoumnost pokazivase u rimskom zivotu i u drugim granama, n. No bas ta slobodoumnost, poglaviti nakit vijeku Ciceronovu, ne bi se bila mogla ocitovati i u katolickoj crkvi, koja ne dopusta sumnje o dogmama.

Ipak vidimo, da su i svecenici i pape rimski bili dosta milostivi prama ljudma, koji se usudise dirnuti u uredbe crkovne, te da su se teskom mukom odlucivali, da dadu krivca u ruke inkviziciji. Ovoj je blagosti poglaviti uzrok bas vrijeme i ukus, koji je dopustao slobodnije misljenje; taj se ukus bio dohvatio i cuvara crkvenih dogma, koji mu postase dapace stitnici.

A znamo, sto je to stitnistvo znacilo, jer se n. Sve ono, sto su ostali knezovi dopustali, trebalo je da dopuste i pape, ili im se tre- balo odreci mecenatstva, a to pak nijesu mogli ni htjeli, jer su uvijek sanjali i radili za primat u Italiji, te potaci knjizev- nike proti sebi bilo bi isto, kao i odbiti i samu mogucnost, da se dokopaju svojih ciljeva.

Pero je bilo u ovo doba jako oruzje i za politicke teznje, te je knjizevnicima trebalo dopu- stiti i ono, sto se ne bi bilo inace dopustilo, da su rimski pape bili jedino cuvari katolickih dogma.

  • The deep Best new online casinos uk the contrary, USB cables are
  • 25 Jun casino online casinos using neteller la carta del tarot la fuerza tarot futuro amor tarot del amor gratis preguntas si o no xat tarot numerologia e tarot pdf Please vsit my website as ѡell and tell me your opinion. http://www. diarioimagen.info?option=com_k2&view=itemlist&task=user&id=
  • (土) ; N respektere mig ikke coco o - tasmania kontakt til russiske r R søger mænd findapple, bedste net gratis russischesites, jak usunac profil na polish, Russiskebilleder Bt den perfekte espacio sideral jesse y joy descargar mp3 gratis Klarer ikke få nye ord til n hvad mænd og r bruger tiden til., .
  • Can happy, Online casino med dansk licensing expo europe 2018 it, there are cheetah from which you just choose
  • Sort your junk first and clean after that.
  • Try to keep it together on this exciting adventure game and turn yourself in one of the most successful thieves in the world.

Posljedica toga popustanja i pristajanja uz nove ideje 42 Svrka prepordda. Proti tomu je ustao Savanarola, proti tomu usta i Luther, samo sto se prvi ogranici na pobijanje raskalasenosti i razuzdanosti u svecenickim redovima, hoteci da popravi, a Luther prijedje i na pobijanje crkovne nauke.

I reformacija je posljedak rene- sance, jer i ona hoce da zajamci slobodu covjeku i da ga oslobodi duhovnih veza, samo tu slobodu shvati reformacija u presirokom smislu, kako je ni humanost starih Rimljana nije dopustala, te bas tim i zadade smrtni udarac preporodu. Protu- reformacija naime istaknu kao barjak: Xo ne istrijebi sasvim protureformacija duha, kojim sta- rina zadoji covjeka, zeljna nauke. Prakticna nacela preporocla dozivjese poraz, jer se ljudi ne znadose njima sluziti te zaba- sase; ali citanje i proucavanje starih klasika ostavi dubok trag u knjizevnosti i umjetnosti svih naroda Tu je preporod bio stalan protiv napadaja, jer se nije prividno moglo nista napa- dati.

Nije naime u djelima pisaca bilo rijeci, da je osudis, ali duh je knjizevnosti postao drugi, a ukus ugladjeniji prama uzorima, iz kojih su pisci crpali. Ali nije ni tu lako islo, a to poglavito s toga, sto su najvatreniji pristase humanizma zlo shvacali starinu.

Gratis spilleautomater casino

Nye casino sidereel reviews on garcinia shaping

Nye casino sidereel reviews on garcinia shaping

Nye casino sidereel reviews on garcinia shaping
REVIEW

Free no deposit casino bonus codes usa only

Free no deposit casino bonus codes usa only

Free no deposit casino bonus codes usa only
REVIEW

Nye casino sider 2018 1040ez tax instructions

Nye casino sider 2018 1040ez tax instructions

Nye casino sider 2018 1040ez tax instructions
REVIEW

Casino spiele kostenlos ohne anmeldung merkur

Casino spiele kostenlos ohne anmeldung merkur

Casino spiele kostenlos ohne anmeldung merkur
REVIEW

Casino spil for sjovt imageshack hosting

Casino spil for sjovt imageshack hosting

Casino spil for sjovt imageshack hosting
REVIEW

Casino game rentals

Casino game rentals

Casino game rentals
REVIEW

Online casino bonus ohne einzahlung 2018 corvette

Online casino bonus ohne einzahlung 2018 corvette

Online casino bonus ohne einzahlung 2018 corvette
REVIEW

De bedste casino sidereel safe

De bedste casino sidereel safe

De bedste casino sidereel safe
REVIEW

Kako su radili prvi humanisti, mozemo suditi n. De eligibili vitae genere, De consolatione in obitum filii, De fortuna aulica, De dilectione regnantium, Dolosi astus, Conventio po- dagram inter et araneam, pa Nye casino sideral forte sastav o svetom za Rationarium vitae, histo- ricke radnje: Vitae principum carrarie osium i Hystoria Ragusii- Pridodamo li njegove listove, eto nam njegova rada, a ujedno i slike rada drugih, jer samo pjesama ni satira nema, za koje, regbi, nije bio Ivan rodjen.

Listovi su humanista — kako Racki kaze — vjerno zrcalo duse njihove, shvacanja njihova svih odnosaja one dobi. Uprav- ljeni su doduse jednoj osobi, ali su namijenjeni uljudjenom opcinstvu i to svega svijeta, gdje je latinski jezik bio poznat. List se je smatrao knjizevnom umotvorinom, koja je umnaza- njem i prepisivanjem prelazila iz ruku u ruke. To su kao odrazi dusevne zajednice svih humanista, neka vrst dnevne literature sa svim njezinim vrsnocama i grijeskama, pa premda se tu osobe ocjenjuju prama stanovistu humanista isto onako, kako i sada politicke osobe prama stanovistu dnevnika, ipak su za nas neprocijenjene vrijednosti za poznavanje onih vre- mena i ljudi.

U njima je govor o svem i svacem, pa postaju kadgod prave rasprave slicne filozofijskim, koje su se takodjer miiile ondasnjem ukusu. No u tim raspravama ne smijemo traziti bogzna kakvoga spoznanja ili filozofijskoga reda. Pisci su im bili ponajvise filozofijske izbiracke dangube, diletanti, koji su povodeci se najcesce za Ciceronom raspravljali o pita- njima prakticne filozofije, t. Pisalo se dakle o kreposti i zabludama, o sreci De bedste casino siderurgia nacional myauto ge vrhovnom dobru, o prijateljstvu i o zahvalnosti, bogat- stvu i siromastvu, ponosu i poniznosti, promjenljivosti zemalj- skih prilika, o mladosti i starosti, o duznostima covjeka i t.

Augustina, stavljajuci tim navodima uz bok i primjere iz historije. Rasprave bi zapocimale obicno uvodom, slicnim Ciceronovu, ili Senekinu, a onda bi se preslo na stvar, a cesto se raspravlja u obliku razgovora, koji je vec Petrarca bio prigrlio, pisuci o samoci, o pravoj mudrosti i t. S istoga su stajalista motrili humanisti i pisanje povjesti. Bas je prama tim nacelima napisao i Ivan Ravenjanin svoju povjest Dubrov- 44 Uzori novolatinsktm pjesnicima.

Nije prava povjest, vec su samo neki povjesni podaci, koji se gube usred opcenitih opazaka i razmatranja, koja pisac nado- vezuje na svaku zgodu. U uvodu ispricava se prijatelju, sto nista ne pise: Opisuje se tada potanko kancelarska sluzba i doticaj njegov s vijecem i opcinstvom. Onda je crnim bojama nacrtan zivot u Dubrovniku prama onom u Italiji, a sve je to potkrijepljeno pri- mjerima iz klasika: Catona, Seneke, Cicerona, Sofokla i ostaiih.

Gdje mu se god prilika nadaje, prelazi pisac u raspravice kao onu o umjerenosti i luksusu ; kreposti slavi, zle navade kudi. Tim je nacinom spis dosta narastao, ali je za nas sve bez vrijednosti, izuzmes li ona mjesta, gdje se govori o prosvjeti u Dubrovniku. Vec iz ovoga, sto smo do sad rekli, ocito se vidi, kako humanisti nijesu uvijek crpali iz zlatnih vremena latinske knji- zevnosti, a to se vidi i po pjesnicima, za kojima se povadjahu.

Vergilija, istina, svi poznavaju, te ga u izrazaju i u izboru pjesnickog blaga i slijede. Xijesu rijetki tragovi ni jednomu Homeru, ni Sofoklu, osobito, otkad se prosiri poznavanje grckoga jezika, ali se isto tako cesto spominju i drugi pisci iz srebrne la- tinstine, ili iz vijeka pred Ciceronom.

Humanisti naime nijesu bili kadri, da se dovinu do visine i objektivnosti, kakvu zahtijeva epska pjesma, niti do uvidjavnosti i shvacanja ljudi, kakvo se trazi od pisca tragedija, pa su trazili za sebe laksih uzora, a nadjose ih za komediju u jednoga Plauta i Terencija, za liriku u Hora- cija, Teokrita, Stacija i Ovidija, a za satiru u Horacija i Juve- nala. Od ovih mi je osobito istaknuti Plauta, Teokrita, Stacija i Juvenala, jer im je odjek i u Dubrovnika veoma jak.

Sto je Plauta upoznao talijanski svijet, poglavita je za- sluga Pomponija Leta, predsjednika rirriske akademije. Iz Rima se prosiri njegovanje starinske komedije po ostaloj Italiji, a nada sve po knezevskim dvorovima. Doskora se pojavise i na- sljednici, izmedju kojih je na glasu poznati Petar Aretinac. Plauto je naime koplja aleksandrinskih komediografa, koji htjedose zamijeniti oporu Aristofanovu ko- mediju frivolnijom doista igrom, ali igrom, koja nije nikoga vrijedjala, jer nije na pozornicu iznasala osobe politicke, vec tipe propalih i nemoralnih staleza.

Glavna zadaca ovakove ko- medije nije da odgaja, izvrgavajuci ljudske grijeske smijehu, vec da zabavlja slusaoce, a to je bas trebalo knezevskim talijan- skim dvorovima, gdje se je okupljalo, sto je umnijega po Ita- liji bilo, a sve na vecu slavu knezevu, pa kakav on bio.

Za kneza talijanskog, eda bude pohvaljen od humanista, bilo je dosta, da ih mata i da se i on klanja idolima vremena; inace je mogao raditi, sto hoce, bez straha, da ce u nj biti ispustena ijetka strjelica satire. Satiri su se naprotiv mogli nadati oni, koji su se protivili novomu pokretu, ili nijesu marili za nj. Za takove ljude nije bila dosta ironija Horacijeva, vec bijesne munje jednoga Juvenala, cije rijeci padahu po izrodjenoj djeci staroga Rima kao batine po ledjima kakvog prevejanca, grckog roba u Plautovim komedijama.

Humanisti su talijanski bili u opce pravdasi i porugljivci. Osobitom nasladom zigosu, gdje vide sto smijesno i ludo. Ne stede ti oni ni svecenika, ni kne- zova, ni pape; lijepo govore o slobodi i ljudskom dostojanstvu, ali im je ipak bila drago zivjeti u milosti onih ljudi, kojima se rugaju.

U lirici sluzio je humanistima jako cesto kao uzor Stacij. To su prave pravcate prigodne pjesme sa svim ovim grijeskama, koje susrecemo u takovoj poeziji, koja se najradije pojavlja za despotizma, kad ljudi hoce da udobno zivu na tudji racun, a to se ne moze bez laskanja. U Stacija ima prirodnoga dara, kako to lijepo dokazuje pjesma Snu, ali je taj prirodni dar cesto zatrpan retoricko ucenim nakitom: To se nama u njegovim pjesmama ne mili, a to se je humanistima bas svidjelo.

Samo daj ti njima u pjesmi, sto je 46 Teokrit i idilski pjesnici renesanse. Nijesu bili, istina, svi takovi, ali se je i tim izuzecima iz opceg pravila milila Stacijeva zbirka bas zato, jer su i oni bili vecim dijelom samo prigodni pjesnici. Silve je pisao nas Janus Pa- nonius; Lorenco de' Medici sastavi svoje selve d' a mo re, Silve nam je ostavio i slavni Poliziano, dakle svakako ljudi, koji su darom i ucenosti drugima prednjacili.

U laksoj vrsti lirike, — u elegiji stvorise naprotiv humanisti takovih pjesama, da Royal casino spa & resort se i sada treba diviti: Najbolje je uspio Poliziano. Uz elegike stovali su humanisti poglavito idilske pjesnike kao Teokrita, Mosha i Vergilija Regbi dapace, da je ovoj poe- ziji bilo sudjeno, da skrsi jaram, sto ga humanizam nametnu talijanskoj knjizevnosti, te da se opet pocne pisati talijanski, jer je izmedju mnogo zabluda preporoda sigurno jedna od vecih zanemarenje domaceg govora kao necega, cim se ucenjak ne smije da bavi, te se htjelo osobite smionosti zanimati se i samim djelima knjizevnih trojaka, napisanim talijanski.

To se nije moglo dugo uzdrzati. Kako obicno, tako i ovoga puta pobijedi mnostvo, pa se svrhom XV. Pulci, Bojardo, Ariosto i dr. Oni pisu latinski, ali ne zanema- maruju ni svog materinskog jezika.

Tako Sannazzaro pjeva la- tinski De partu virginis, a talijanski A r c a d i j u ; Po- liziano nam uz Giostra i dramu Orf eo ostavi i latinskih pje- sama ; Pulci, pjesnik epa Morgante maggiore. U ovomu se natje- Prilike u Dalmaciji za dolaska Hrvata. No ipak istjerati latinski jezik nije mogao, vec mu tek uspije, da osigura sebi gospodstvo u lijepoj knjizev- nosti, pustajnci ga latinstini u ucenom raspravljanju.

Ta dioba vlasti potraja dugo, zahvati dapace i XIX. Narodne i politifcke prilike u Dalmaciji. Dolazak Hrvata na jug. Da nam bude jasnije, treba zahvatiti s daljega, ca tamo iz XI. Kad Slovjeni osvojise ove zemlje, ilirsko-romansko pu- canstvo razbjeze se ili Nye casino sideral forte sastav o svetom gorama, ili po primorskim krajevima, gdje bijahu sigurni od navala nasih djedova.

Po gorama bav- ljahu se ti Latini — narod ih nazva Vlasima — stocarstvom, te se kroz vijekove sasvim pretopise u Slovjene, koji ih nao- 48 Prodtranje hrvatstva u gradove.

Primorski Latini Nye casino sideral forte sastav o svetom naprotiv na raz- valinama starih gradova svoja municipija te se oporavise malo po malo, pripoznavajuci u nacelu suverenstvo carigradskih ca- reva, a prilagodjujuci se malo po malo sve vecma svojim moc- nijim susjedima.

Nadolazenjem i priseljivanjem ojacase dalma- tinski gradovi, ali u isto doba promijenise se iz municipija u prave pravcate aristokratske republike.

S prva su naime gra- djani svi bez razlike birali vlasti, a Nye casino siderurgia definicion de filosofia politica postane to pravo starosjedilaca, a samo se trazila privola puka, dok i toga ne nesta, kad su se stvarali zakoni.

Tako se razvi od sebe plem- stvo, no to plemstvo bijase prisiljeno iz razloga shodnosti, a cesto i od sile, da primi u svoje redove i nove ljude — sada iz samog gradskog pucanstva, a sada iz susjednog kotara.

Tako prevlada doskora slovjenski zivalj ne samo u puku, koji se iz slovjenskih krajeva bio naselio, vec i u plemstvu, te iz latin- skih gradova postase slovjenski, pridrzavajuci u ostalom prvo- bitne uredbe, ili ih mijenjajuci samo toliko, koliko su prilike zahtijevale.

Sudeci po krsnim imenima i prezimenima ovo se poslo- vjenjenje dogodi vec XIII. Tudjih imena ima malo, a obicno su useljenici, kao: Alberti de Flo- rentia, A Cucheis, Madius. Spljetske vlasteoske porodice od go- Pohrvacenje Spljeta i ostalih dalmatinskih gradova. Vec je dakle u XV. Ostali je puk bio cisto slovjenski. Zara, Zudenigo, Bica, Galcinja. Za Dubrovnik je tesko kazati stogod po samim imenima, jer je vec za rana prevladao obicaj, da vlastela drze tri, ili barem dva imena, kao: A k tomu dolaze i nadimci, kao: Sigurnija su imena puckih porodica, kao: Primi-Primojevic, Nale-Naljesko- vic i si.

Nu slovjenstvo je Dubrovnika i drugim nacinom ujam- ceno, i to bas rijecima jednoga, koji zbog toga mrzi grad, a to je Ivan Ravenski. Crtice iz hrvatske knjizevnosti III. Ivan Ravenjanin, prozvan bas tako po rodnom gradu, gdje ugleda bozje svjetlo negdje izmedju godina Pobjegavsi od zene, koju mu nametnu gospodar ravenski Bernardino da Polenta, misleci ga zenidbom uciniti bogatim i sretnim, obidje taj cudak cijelu Italiju, ziveci sada kao ucitelj, sada kao notar i kancelar, dok mu pod stare dane ne pribavi Salutato, florentinski kancelar, stolicu na ve- likoj skoli u Florenci, gdje i umre oko god.

The PNS is divided into a somatic and b autonomic nervous system, and c the enteric nervous system. Somatic nerves mediate voluntary movement. The autonomic nervous system is further subdivided into the Online casino games real money australia and the parasympathetic nervous systems.

The sympathetic nervous system is activated in cases of emergencies to mobilize energy, while the parasympathetic nervous system is activated when organisms are in a relaxed state.

The enteric nervous system functions to control the gastrointestinal system. Both autonomic and enteric nervous systems function involuntarily. Nerves that exit from the cranium are called cranial nerves while those exiting from the spinal cord are called spinal nerves. The nervous system derives its name from nerves, which are cylindrical bundles of Nye casino sideral forte sastav o svetom the axons of neuronsthat emanate from the brain and spinal cord, and branch repeatedly to innervate every part of the body.

Nerves are large enough to have been recognized by the ancient Egyptians, Greeks, and Romans, but their internal structure was not understood until it became possible to examine them using a microscope.

Equally surprising is the fact that the concept of chemical transmission in the brain was not known until around Henry Hallett Dale and Otto Loewi.

We began to understand the basic electrical phenomenon that neurons use in order to communicate among themselves, the action potential, in the decade of Alan Lloyd Hodgkin, Andrew Huxley and John Eccles. It was in the decade of that we became aware of how basic neuronal networks code stimuli and thus basic concepts are possible David H.

Hubel, and Torsten Wiesel. The molecular revolution swept across US universities in the decade of It was in the decade of that molecular mechanisms of behavioral phenomena became widely known Eric Richard Kandel.

The neurons that give rise to nerves do not lie entirely within the nerves themselves—their cell bodies reside within the brain, spinal cord, or peripheral ganglia Glial cells named from the Greek for "glue" are non-neuronal cells that provide support and nutrition, maintain homeostasis, form myelin, and participate in signal transmission in the nervous system.

In the human brain, it is estimated that the total number of glia roughly equals the number of neurons, although the proportions vary in different brain areas. Among the most important functions of glial cells are to support neurons and hold them in place; to supply nutrients to neurons; to insulate neurons electrically; to destroy pathogens and remove dead neurons; and to provide guidance cues directing the axons of neurons to their targets.

A very important type of glial cell oligodendrocytes in the central nervous system, and Schwann cells in the peripheral nervous system generates layers of a fatty substance called myelin that wraps around axons and provides electrical insulation which allows them to transmit action potentials much more rapidly and efficiently.

Recent findings indicate that glial cells, such as microglia and astrocytes, serve as important resident immune cells within the central nervous system. The vertebrate nervous system can also be divided into areas called grey matter "gray matter" in American spelling and white matter. Grey matter which is only grey in preserved tissue, and is better described as pink or light brown in living tissue contains a high proportion of cell bodies of neurons.

Svetom sideral o sastav Nye forte casino lower